"Nije politika da vi priželjkujete nečiju smrt ili nečije stradanje" Nakon vesti o hospitalizaciji ministra Dačića, na mrežama kružile jezive poruke mržnje
Nakon vesti o hospitalizaciji ministra unutrašnjih poslova i predsednika Socijalističke partije Srbije, Ivice Dačića, na društvenim mrežama pojavili su se jezivi komentari i poruke mržnje. Neki korisnici otvoreno su izražavali želje za smrću ministra Dačića, predsednika Vučića, pa čak i celih porodica. Ove reakcije ne samo da prelaze granicu političkog neslaganja, već pokazuju potpunu beskrupuloznost u verbalnom nasilju i napadima na tuđe porodice i pojedince u njihovim najtežim trenucima.
Postavlja se pitanje gde počinje, a gde prestaje sloboda govora na društvenim mrežama i kako razlikovati legitimnu kritiku od govora mržnje u trenutku tuđe patnje. Takođe je važno razmotriti na koji način bezbednosne službe razlikuju neukusne, ali pravno nekažnjive izjave od poruka koje predstavljaju realnu pretnju štićenim osobama, kao i kako ovakve reakcije utiču na javni dijalog, političku kulturu i poverenje u institucije, posebno u vreme društvenih i političkih kriza.
O svim ovim temama govorili su gosti emisije „Usijanje“ na Kurir televiziji: Veroljub Arsić, ekonomista i narodni poslanik SNS, predsednik Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Milan Petričković, profesor na Fakultetu političkih nauka i Marko Matić iz Centra za odgovorne medije.
- Mene su iznenadile reakcije ljudi koji pretenduju da se bave politikom. Ja to ne mogu da nazovem političarima, jer se političari time ne bave. Znate, nije politika da vi priželjkujete nečiju smrt ili nečije stradanje. Politika je valjda borba za političku ideju da napravite bolje i uspešnije društvo, da građani budu zadovoljniji, srećniji itd. A ne, naprotiv, da budete u jednoj kompletnoj destrukciji i da priželjkujete smrt nekoga koga ne možete da pobedite ili sklonite sa vlasti - kaže Arsić.
Čini se da smo kao narod nekada baštinili jedinstvo u teškim momentima i okolnostima. Danas se postavlja pitanje koliko ovakve reakcije odražavaju nas kao društvo i da li je moguće da priželjkujemo smrt jednom čoveku.
- Ovde imamo neetičnost, nemoralnost i jednu vrstu otuđenosti u moralnom smislu, a onda i otuđenja u vrednosnom, normativnom smislu - kaže Petričković i dodaje:
- Bez obzira na političku različiost ne mora na kraju različitost uvek da ishoduje isključivošću, nihilizmom, i ovom formom nedopustivih, nemoralnih, anti ljudskih, anti humanih, anti civilizacicijskh istupa i ispada.
Napadi na političke ličnosti prate jasnu metodologiju medijskog funkcionisanja, i lako se može pratiti pravac kako ti napadi idu. Ono što se dešava u poslednjih 16 meseci razlikuje se po tome što sa tradicionalnih medija prelazimo na društvene mreže, gde se fokus pomera na napade u digitalnom prostoru. Poslednji put kada je slična hajka usmerena na jednog pojedinca bilo je kada smo dobili vest da je general Ratko Mladić bolestan.
- Imali smo još jedan sličan slučaj, kada je gospodin Darko Glišić imao zdravstveni problem. Tada je takođe bila opšta hajka. To je nešto što se definiše u teoriji medija i komunikacija kao govor mržnje u javnom prostoru. Dakle, on predstavlja moralni problem, ali dugoročno gledano i institucionalno, i bezbednosni rizik. Znate, nikad se govor mržnje ne završava na rečima. On uvek proizvodi određene posledice, podstiče na delanje određenih ljudi i može izazvati bezbednosne rizike, i zato je jako opasan - ističe Matić.
"Ljudskost na prvom mestu, a politika na drugom"
Sagovornici su tokom gostovanja istakli da ljudske vrednosti moraju biti iznad političkih razlika.
- Ja sam bio narodni poslanik i kada je ubijen premijer Zoran Đinđić, niko od nas se nije radovao. U našem poslaničkom klubu je bio muk. A ovo sada da neko priželjkuje nečiju smrt zaista ne mogu da shvatim - kaže Arsić.
- Ljudskost na prvom mestu, a politika na drugom. Nema tu prostora da mrzite političke protivnike, jer oni nisu neprijatelji. To je razlika – politički protivnik nije neprijatelj. Mi smo članovi iste zajednice i ne možemo po definiciji da budemo neprijatelji, jer bi to vodilo opštoj društvenoj destrukciji - nadovezuje se Matić
Sa ekspanzijom društvenih mreža, sve bezbednosne službe sveta imaju problem da odrede gde prestaje granica slobode mišljenja i izražavanja, a gde ono prerasta u govor mržnje. Treba razvijati metodologije kako se tome suprotstaviti, a moralna osuda je takođe važna.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs